Historijska prilika za Bošnjake

Popis stanovništva u Hrvatskoj

Pripremio: Ramiz Hodžić

Popis stanovništva za Bošnjake u Hrvatskoj ima višestruko značenje: kao homogeni nacionalni kolektivitet u Republici Hrvatskoj zasigurno Bošnjaci mogu poboljšati svoj položaj u svim sferama društva. Popis stanovništva jedinstvena je prilika da Bošnjaci potvrde i ojačaju poziciju druge nacionalne manjine po brojnosti (prema Popisu iz 2001. godine) i isprave štetu kojoj su sami doprinijeli izjašnjavanjem pripadnosti nepriznatoj i nepostojećoj nacionalnoj kategoriji – Muslimani, kako se tada polovica bošnjačkog naroda izjasnila. Povijesni tokovi uveliko su određivali sudbinu bošnjačkog naroda i njegova imena. Posljednji rat u Bosni i Hercegovini za Bošnjake je, između ostalog, značio konačnu i neupitnu definiciju nacionalnog imena i identiteta. Dok je Bošnjake ime Musliman, prvi puta primijenjeno u Popisu 1971., s jedne strane, očuvalo kao kolektivitet, s druge je ostavljalo isuviše prostora za kojekakve manipulacije. Bošnjačke političke opcije u Hrvatskoj krenule su u ozbiljnu kampanju animiranja Bošnjaka da iskoriste šansu popisa stanovništva u Hrvatskoj koji će se održati od 1. do 28. aprila 2011. godine. U novoosnovanoj Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske ističu:

“Ime Bošnjak konačno nas povezuje sa zemljom i prostorom koji su naši preci nastanjivali stoljećima i koji nas određuju kulturno i povijesno. Ideja o vraćanju našeg historijskog imena Bošnjaci usvojena je 27./28. septembra/rujna 1993. godine na Drugom bošnjačkom saboru u Sarajevu, a ono je potvrđeno i amandmanom na Ustav BiH iz 1994. godine te Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH iz 1995. godine.

Time je iskorišteno pravo našeg naroda da konačno odlučuje o svome imenu. Svoj položaj u Republici Hrvatskoj sami određujemo i gradimo. Oklijevanjem da se izjasnimo svojim jedinim stvarnim nacionalnim imenom - Bošnjaci smanjujemo kapacitet naših općih i političkih prava. Ustavnim zakonom RH propisano je da broj izjašnjenih pripadnika nacionalne manjine direktno određuje kapacitet tih prava u koje spada i pravo na zapošljavanje njezinih pripadnika u državnim institucijama. Iako nijedan kolektivni identitet nije u cijelosti homogen, bošnjaštvo svakako odražava naš kolektivni identitet. Ime Bošnjaci napokon nam je omogućilo da sve razlike objedinimo i pomirimo. Danas mi Bošnjaci, koji živimo u Hrvatskoj, prihvaćamo Hrvatsku kao svoju domovinu (što smo potvrdili i velikim brojem učesnika u Domovinskom ratu), a Bosnu i Hercegovinu osjećamo zavičajem i izvorom svoje historije, kulture, tradicije, identiteta i imena. Zato s ponosom možemo reći da smo: državljani Republike Hrvatske, po nacionalnosti Bošnjaci, da nam je jezik bosanski, a vjeroispovijest islam. Ponosimo se onim što jesmo jer samo tako zaslužujemo poštovanje onih s kojima dijelimo životni prostor”. Također ovim povodom i Stranka demokratske akcije Hrvatske je uputila apel Bošnjacima u Hrvatskoj. Predsjednik SDAH prof. dr. sc. Šemso Tanković je apelirao kod Bošnjaka da se prilikom idućeg popisivanja stanovništva izjasne kao takvi...