Prvi islamski vjerski objekat od postojanja grada Zadra

Otvaranje mesdžida u Zadru

U prošlom broju smo najavili otvaranje prvog mesdžida u Zadru. Zbog ovog važnog događaja za muslimane u Hrvatskoj, a naročito za muslimane u Zadru prenosimo veoma zanimljiv govor muftije Ševke ef. Omerbašića

Pripremio: Ramiz Hodžić

Poštovani domaćini!

Ovaj je dan za Vas, muslimane Zadra, kao i za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj u cjelini, doista je velik i povijesni.

Prije otprilike pet godina Mešihat je donio čvrstu odluku da organizira vjerski život muslimana u Zadru. Svake godine po nekoliko puta smo se nalazili na raznim mjestima u gradu i dogovarali kako riješiti pitanje prostora u kome ćete se okupljati na namazima i drugim aktivnostima. Ponekad mi se činilo da je ostvarenje želje daleko i da će proći dosta vremena da je ostvarimo. Sretna je okolnost što smo u našim naporima susreli nasljednike rahmetli Derviša jednog od najznačajnijih i najbogatijih osoba u Kataru koji su razumjeli naše potrebe i nesebično darovali sredstva za izgradnju ovoga objekta. Na svima nama je da očuvamo uspomenu na njegovo plemenito djelo i hatmom i drugim prigodama sjećamo ga se kao vakifa i dobrotvora.

Ovaj objekt u kome se nalaze potrebni prostori za vjerske aktivnosti prvi je od postojanja grada Zadra, iako je u Zemuniku za vrijeme osmanske vlasti Ferhat paša Sokolović sagradio džamiju sličnu onoj u Banjaluci, koja je na žalost u nedavnoj agresiji na BiH srušena i čija se obnova bliži kraju.

Gazi Husrev-beg je u Suhovarama imao svoj vakuf koji je nestao u vrtlogu vremena.

Neka povijesna istraživanja govore da je i prije osvajačkih pohoda Osmanlija bilo muslimana u ovom kraju. Tu se prije svega misli na Islam Latinski i Islam Grčki, zatim na Sukošan i Biograd. U jednom dokumentu s otoka Sicilije piše da je ugarski kralj Koloman oženio sestru sicilijanskoga kralja Rodžera Drugog koja je sa sobom u Biograd dovela poslugu od preko stotinu sluga i radnika koji su svi odreda bili muslimani.

Hrvatski povjesničar i predsjednik Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti Vladimir Mažuranić u svom djelu Uspomene na prvoga hrvatskog kralja Tomislava piše da je ovim krajem od rijeke Zrmanje do Krke vladao Melduk sin Saracene i to u doba prije napada križara na Zadar za vrijeme Četvrtog križarskoga rata. Navodno je starješina samostana sv. Keršovana izašao pred potkralja Ugarskoga Andriju Drugog u Ostrovicama i zatražio od njega da oduzme Melduku neka imanja u Suhovarama koja je ovaj prisvojio od crkve.

Za poznatoga zapovjednika garde halife Abdurahmana Trećega En-Nasira Faika Zare, koji je zapovijedao gardom u kojoj je bilo tisuću Sklabusa, tvrdi se da je odavde, iz Zadra,

Veliki putopisac i geograf Eš-Šerif El-Idrisi u svojoj poznatoj karti upisao je Zadar kao Jadru u svom djelu Nuzhatul-muštak fihtirakil Afak čiji se original čuva na sveučilištu Oxford. To je prvo spominjanje države Džervasije, odnosno Hrvatske i to 1136. godine.

Bile su to samo izblijedjele uspomene na prošla vremena. Sarajevski profesor na Orijentalistici, rahmetli Šakir Sikirić, pisao je u nekim svojim radovima da je Zadar opisan u pričama iz Tisuću i jedne noći, glasovitog književnog djela nepoznatog autora, u kojoj je pored Bagdada i drugih gradova Bliskoga istoka svoje mjesto našao i Zadar.

Masovniji dolazak muslimana u Zadar u ovome vremenu počeo je svršetkom Drugog svjetskog rata. Zadar je bio najbliži jadranski grad Bosanskoj Krajini otkuda i danas ima najviše muslimana. Sve do nezavisnosti Hrvatske nije bilo pokušaja da se u ovom gradu osnuje zajednica jer nitko za to nije niti pokazivao interes. Ja sam kao zagrebački imam nekoliko godina zaredom ljetovao na zadarskom području u Starigradu-Paklenici i tu se jedne godine u kući moga prijatelja Smaje Tataragića začela ideja oko osnutka Islamske zajednice. Nismo međutim mogli ništa poduzeti tih godina jer kod samih muslimana u Zadru nije bilo interesa.

Zadar je petnaesti medžlis islamske zajednice u Hrvatskoj u kome će pored imama od danas djelovati i izvršni odbor i džemat. U mesdžidu će muslimani i muslimanke moći zadovoljiti sve svoje vjerske i duhovne potrebe. Moći će obavljati namaze, djeca će moći pohađati vjeronauk, moći ćete obilježavati vjerske blagdane i sve ono što do sada niste mogli prakticirati zbog nedostatka imama i prostora.

Mešihat se odlučio postaviti za imama Ćamila ef. Bašića iskusnog imama, koji će, nadamo se, zadovoljiti odredbe uzvišene vjere i znati prepoznati vjerske i duhovne potrebe muslimana Zadra i Zadarske županije. Nama u Mešihatu veoma je stalo da na samo početku djelovanja ovoga mesdžida vjerski život bude uspješan. I imam, ali izvršni odbor i Vi draga braćo i sestre imat ćete našu punu pomoć i podršku. Na početku će možda biti nesnalaženja, jer vjerski život i duhovne aktivnosti nas muslimana zahtjevne su i traže odricanje. Uostalom mi to svi dobro znamo.

Vrlo je važno, braćo i sestre, da svojim radom i aktivnostima ne budete nikome prepreka i smetnja. Svevišnji u Kur'anu traži da kod obavljanja poslova i aktivnosti ne budemo ni napadni niti da tajimo vjeru. Vjerujem da će imam i izvršni odbor uspostaviti dobre odnose sa Crkvom i ostalim vjerskim zajednicama i dati puni doprinos razvoju tolerancije i mira. Glavni Riječki imam bit će duhovno i vjerski nadležan medžlisu u Zadru, sve dok ova vjerska zajednica ne ostvari punu samostalnost u vođenju poslova i aktivnosti.

Ne sumnjamo da će Izvršni odbor, na čelu s predsjednikom, uspostaviti dobre odnose s vlastima u gradu i Županiji.

Koristim ovu priliku da pozovem sve Vas muslimane i muslimanke Zadra da svojim aktivnostima i ponašanjem čuvate jedinstvo i slogu...