Valja (li) biti limunizovan

Bosanske sufiksalne glagolske tvorbe i diobe

Srbsko-hrvatski jezikoslovci smatrali su sufikse -isati i -irati sinonimima, ali su ih varijantski polarizirali pa su -isati vezali za istočni, odnosno srbski književni i saobraćajni govor, a -irati za zapadni, odnosno hrvatski, podpuno ignorišući bosanski jezik kao povijestnu i kulturnu činjenicu. Crni talas antibosanskog razpolućivanja bosanskoga jezičkog bića prisutan je na svakom koraku: od administracije i školstva do medija, gdje je i najuočljiviji za javnost.

Piše: Safet Kadić (safetkadic@hotmail.com)

Želiš da budeš limunizovan – glasio je jedan efektan animirajući reklamni slogan, koji je tokom cijelog mjeseca juna 2008. godine stajao na jednom bilbordu u Ulici Terezija, u sarajevskom kvartu Skenderija. Njime se navješćivao novi proizvod na bosanskom tržišću, kao osvježavajući napitak za prognozirane ljetne vrućine. Ljubopitci su mogli saznati da se radi o koktelu pive i limuna, koji lansira poznati svjetski proizvođač pive. Taj limunisani napitak namijenjen je ženskoj populaciji kao ciljnoj grupi i zato je, navodno, četverostruko smanjena doza alkohola, na odprilike tri posto, a zauzvrat dodato je toliko (oko tri odsto) limunovog soka. Upravo to je privuklo mnoge znatiželjnike, jer je limun bogat C-vitaminom, koji je kao antioksidans neobhodan ljudskom organizmu. A radi se, zapravo, o limuniziranoj pivi. Tehnoložku inovativnost pratila je i marketinžka domišljatost koja je zaokupila pažnju javnosti. Svojom inventivnom jezičkom kreacijom, nastalom tvorbom glagola limunizovati od imenice limun pomoću sufiksa -ovati, proizveo je očekivani reklamni efekat, ali i skrenuo pažnju na jedno akutno pitanje bosnistike, posebno standardnojezičke normativistike. Neobičnost ovog neologizma nije u tvorbenoj ekskluzivnosti, jer je sasvim valjano tvoren u skladu sa gramatičkom normom bosanskog jezika dodavanjem glagolskog sufiksa -ovati na imenicu limun kao leksičku osnovu. Lahko je uočiti da je tako stvoren perzijsko-bosanski kompozit, jer je limun orijentalizam iz perzijskog, a -ovati je bosanski sufiks za denominatne glagole imperfektivnog aspekta, nastao od formativa za tvorbu glagolske osnove -ova- i infinitivnog nastavka -ti. Otvara se pitanje zašto je našijenizovan domaćim formantom -ova-, a ne pripadajućim iz prirodnog orijentalnog idioma -isa-? Sličan, gotovo nevjerovatan primjer, zabilježen je ovih dana u Sarajevu povodom remontiranja jednog mosta kod RTV-doma, u glavnoj gradskoj longitudinali, upravo gradskoj žili kucavici, i nezapamćene gužve u saobraćaju: Danas svi žele da vozaju auto. Svi hoće da su limuzinovani – ironično je komentirao jedan sredovječni Sarajlija u tramvaju kao da je želio napraviti anagramsku varijaciju predhodnog glagola permutacijom fonema 'z' i 'n': limuniz-ova-ti – limuzin-ova-ti. Nema para, a hoće da vozi auto. Ne plaća kiriju ni vodu, a tankuje gorivo i vozika se po gradu. Takvi prave gužvu na cesti i razgone izgladnile pješake po pješačkim prelazima – razmahao se ovaj anonimni jezički kreativac, koji je napravio neuobičajen, ali sasvim regularan, glagol od imenice limuzina, francuskog porijekla, i domaćeg, bosanskog, sufiksa -ovati. Kao i u predhodnom slučaju, postavlja se pitanje zašto nije napravio glagol od europeizma limuzina pomoću pripadajućeg evropskog (podomaćenog) sufiksa -irati.

Tri ravnopravna glagolska sufiksa

Ovo nisu obične jezičke pikanterije kako se na prvi pogled čini. Ovi primjeri nedvosmisleno ukazuju da je formativ -ova- za tvorbu glagolskih osnova živ i produktivan, odnosno jezikotvoran u punom kapacitetu, i da je veoma frekventan, posebno što je kao izvorni formant iz strukture organskog idioma bosanskog jezika tvorio glagol od pozajmljenica iz drugih jezika. Ali, u bosanskom jeziku paralelno fungiraju još dva formanta sa istom funkcijom i značenjem, ali različitog oblika i porijekla. To su formanti ira-ti i isa-ti, koje je on posvojio tokom svoga historijskog razvoja i kontakata sa drugim jezicima i kulturama. Oni imaju različit simbolički status, koji se zasniva na posebnom kulturnom identitetu i tradiciji njihovih govornika.

Sufiks -ovati (formativ -ova- + infinitivni dodatak -ti) pripada organskom idiomu bosanskog jezika, a vodi porijeklo još iz praslavenskog. Imaju ga i svi drugi slavenski jezici u različitim varijacijama. Etimolozi nalaze da je nastao još u praslavenskoj eri razlaganjem diftonga (dvoglasa) 'ou' na pune glasove u otvorenom slogu, odnosno izprid sloga sa punim vokalom, kao u primjeru glagola kovati < kou-ati. Kod glagola, pak, kupovati < koupou-ati, prvi diftong 'ou' se vokalizirao u 'u', jer je bio u zatvorenom slogu izprid konsonanta, a drugi se razložio u dva punoznačna glasa i foneme, u glasovnu grupu 'ov'. Formant 'ova' služi za izvođenje glagola od imenica kao sufiks za tvorbu glagolske osnove, kojim se leksičkoj osnovi dodaje gramatička informacija imperfektivnog glagolskog aspekta, odnosno transformiše svršene glagole na -iti (kup-i-ti) u nesvršene na -ovati (kup-ova-ti). Njime se poglagoljuje imenica tako što se unošenjem elementa predikativnosti dinamizira njena značenjska supstanca.

Sufiks imperfektivnog i perfektivnog vida -isati je grčkog porijekla i nalazi se najprije u bosanskim glagolima grčkoga porijekla: mirisati, metanisati i sl. Ušao je u bosanski jezik prvotno priko starocrkvenoslavenskog jezika i liturgijskih spisa od 9. do 15. stoljeća, a potom u narednih pola milenija još intenzivnije priko turskog jezika i zato dolazi daleko češće kod glagola turskog porijekla negoli kod grčkih: sevdisati, begenisati, ograisati, ovarisati, bojadisati, kaldrmisati, mahanisati, testerisati, budalisati, dokundisati, a može doći i na bosanske osnove: žigosati, ciganisati, hvalisati, djeverisati, krunisati, majstorisati, ugljenisati, saborisati, vragolisati. Sa turskih glagola prenosi se i na učene latinskog porijekla: definisati, deklamisati, informisati, numerisati, gdje je u hrvatskom zamijenjen sa -irati. Sufiks -isati je balkanizam, koji se, osim bosanskog, hrvatskog i srbskog, nalazi i u rumunskom, bugarskom, albanskom i cincarskom. Cincarski govor mu je postao...