Saff.ba

Islamske finansije

U cilju što boljeg prijema islamskog bankarstva, koje na mala vrata ulazi u Luksemburg, ministar trezora Luc Frieden je u aprilu 2008. godine oformio radnu grupu zaduženu za rad na islamskom bankarstvu. Njen prvi zadatak jeste identifikacija svih prepreka koje bi mogle predstavljati eventualnu smetnju islamskom bankarstvu

Piše: Jasmin Mulahusić  {reg}

Prošlogodišnji bankrot američke banke Lehman Brothers označio je početak svjetske finansijske krize, koja će ostati zapamćena kao simbol početka kraja raskalašenog bankarstva. Kriza koja je uslijedila nakon objave propadanja spomenute banke izazvala je domino-efekat i bila je ravna cunamiju kada je bankarstvo u pitanju. Loše vijesti iz bankarskog sektora nizale su se jedna za drugom, ulijevajući strah kako u poslovnom miljeu, tako i kod običnog čovjeka. Ni najveće i najsnažnije ekonomske sile nisu se mogle oduprijeti krizi, osim onih zemalja koje su svoju ekonomiju i bankarstvo zasnovali na čistim i od Uzvišenog Gospodara objavljenim šerijatskim propisima, tj. na islamskom bankarstvu. Aktuelna finansijska kriza izazvala je ogroman zaokret u razmišljanju poslovnih ljudi sa Zapada koji sve odlučnije ulaze u proces razmatranja usvajanja principa i proizvoda islamskog bankarstva. Zahvaljujući činjenici da islam, za razliku od drugih vjera, jedini ima aktivan i funkcionalan finansijski sistem, sistem koji je otporan na zloupotrebe i malverzacije koje su i dovele do aktuelne svjetske finansijske krize, te zbog činjenice da je svjetsko islamsko bankarstvo na finansijskoj sceni prisutno sa hiljadu milijardi američkih dolara i sa tržištem koje bi moglo dostići cifru od 4.000 milijardi dolara u narednih pet godina, cijeli svijet je postao ozbiljno zainteresiran za islamsko bankarstvo. Među zemljama koje se s posebnom pažnjom odnose prema perspektivama islamskog bankarstva je i Luksemburg. Luksemburg je treći finansijski centar u Evropi nakon Londona i Pariza.  Nakon što su London, a zatim Pariz poduzeli sve korake kako bi eliminirali zakonske prepreke za uvođenje islamskog bankarskog sistema, i Luksemburg je, kao treći finansijski centar u Evropi, poduzeo iste korake sa namjerom da i on preuzme dio obećavajućeg finansijskog tržišta. Luksemburg je vrlo prilagodljiva zemlja, otvorena za sve i svakoga. Zato ne čudi činjenica da je upravo ova mala zemlja prepoznala buduću sreću i spas u islamskom bankarstvu. U tom pravcu, 5. i 6. maja ove godine, pod pokroviteljstvom luksemburške Centralne banke, Instituta bankarskog obrazovanja i drugih finansijskih institucija, održana je dvodnevna konferencija o islamskom bankarstvu. Luksemburg trenutno broji 30-ak islamskih fondova, ali ima namjeru, da se, vrlo inovativno, a zahvaljujući svojoj stručnosti u domenu investicionih fondova, specijalizira u toj branši na nivou Evrope.
Ministar trezora Luc Frieden je u to ubijeđen. U cilju što boljeg prijema islamskog bankarstva, koje na mala vrata ulazi u Luksemburg, ministar trezora Luc Frieden je u aprilu 2008. godine oformio radnu grupu zaduženu za rad na islamskom bankarstvu. Njen prvi zadatak jeste identifikacija svih prepreka koje bi mogle predstavljati eventualnu smetnju islamskom bankarstvu:  
- zatraženo je od poreske uprave da prouči karakteristike islamskog bankarstva, kako bi se time olakšao put procesima koji bi garantirali neutralnost transakcija, nasuprot onome što se dešava kada je konvencionalno bankarstvo u pitanju;
- vlada istražuje u kojoj mjeri bi proizvodi islamskog bankarstva, kao što je to sukuk (bend, obveznice), vlada i vladin sektor mogli koristiti.
- Luksemburg želi da se i akteri finansijskog prostora uključe u islamsko bankarstvo. Upravo zbog toga, Institut za bankarsko obrazovanje ima namjeru organizirati seminar iz islamskog bankarstva, uz dodjelu certifikata.
Vlada je izuzetno motivirana u nastojanju da do kraja realizira ovaj projekat i da vlastite zakone prilagodi šerijatskim zahtjevima kako bi mogli uvesti islamski bankarski sistem kao dopunski konvencionalnom bankarstvu. Luksemburški mediji  su podržali aktivnosti luksemburške vlade na tom planu, a samo islamsko bankarstvo prokomentirali su na sljedeći način: ''Islamsko bankarstvo zasnovano je na principu pravednosti između dviju strana u ugovoru, i insistira na transparentnosti, faktoru koji je najviše nedostajao bankama u vremenu krize. Osim toga, temelji se na dužim rokovima, što je protivno politici brze zarade koja je povukla u propast veliki broj banaka. Prevelike špekulacije, nematerijalni proizvodi poput 'subprime' kredita su zabranjeni. Ako ostavimo po strani zabranu investiranja u proizvode koji nisu halal, kao što su alkohol ili oružje, islamsko bankarstvo raspolaže takvim kapacitetima da je u stanju moralizirati svjetsko bankarstvo u cijelosti.''

  {/reg}