Egipat: Politički islama pobjedio i na izborima za Gornji dom
Da li su Egipćani izgubili nadu u bolje sutra? Jesu li očekivali promjene preko noći nakon formiranja Narodne skupštine? Hoće li islamisti moći izvući Egipat iz sadašnjeg stanja, koje je bliže beznađu, nego normalnoj situaciji? Na sva ova, a i druga pitanja, možemo davati predviđanja, a odgovore će dati vrijeme
Piše: Jusuf Džafić
U državama sa normalnim uređenjem i sređenom socio-ekonomskom situacijom izbori predstavljaju izuzetno važan društveni događaj, medijski itekako popraćen. Takoreći, nekoliko dana uoči izbora, tokom dana izbora, te u danima nakon izbora, kada se sabiru rezultati, sve se vrti oko izbora. No, u državama poput Egipta, gdje, iskreno rečeno, normalno postaje abnormalno, a abnormalno normalno, gdje izbori traju po nekoliko mjeseci, gdje ljude more kudikamo veći problemi, ne treba da čudi da izbori nisu udarna vijest, čak ni tokom samih dana održavanja izbora. Takav je slučaj sa izborima za Gornji dom egipatskog parlamenta (Savjetodavno vijeće).
Međ: Nezainteresiranost za još jedne izbore
Izbori za Savjetodavno vijeće, koji su počeli 29. januara, trajali su samo do 22 februara, a ne do 12 marta, kako je prvobitno bilo planirano, sve s ciljem da bi se prenos vlasti na civilnu vladu što prije ostvario. Tako su se ovi izbori održali „samo“ u dva kruga: prvi krug 29. i 30. januara (prva faza kada bivaju izabrani samo kandidati koji osvoje preko 50 posto glasova), odnosno 5. i 6. februara (druga faza kada se biraju kandidati koji nisu osvojili preko 50 posto glasova), te drugi krug 14. i 15. februar (prva faza), odnosno 21. i 22. februar (druga faza). Pravo glasa za Savjetodavno vijeće ima oko 25 miliona ljudi. Egipćani su birali 180 parlamentaraca Gornjeg doma, dok će preostalih 90 naknadno imenovati budući predsjednik Egipta. Prva konstitutivna sjednica novog doma održana je 28. februara. Gornji dom nema ovlaštenja kao Donji, ali njegovu uloga ne treba potcijeniti, poglavito uzevši u obzir da je glavna uloga Gornjeg doma razmatranje svih promjena ustava, kao i sporazuma i ugovora koji se tiču egipatskog suvereniteta i integriteta.
Kao što je već na početku načeto, izbori za Savjetodavno vijeće su prohujali, a da se na njih nije ni obratila neka posebna pažnja, kako medijska tako i društvena. Razlika između Egipta za vrijeme izbora za Narodnu skupštinu i Egitpa tokom izbora za Savjetodavno vijeće je očevidna. Pored primjetno slabijih kampanja svih političkih partija (manje predizbornih skupova, medijskih obraćanja, plakata itd.), ni sami glasači nisu nešto bili posebno zainteresovani. Dok je izlaznost na izborima za Narodnu skupštinu bila oko 54% (preko 27 miliona izašlih birača), izlaznost na sadašnjim izborima je, ne bi bilo pretrjerano reći, zanemarljiva – 15% (oko 3,75 miliona), odnosno 8% u prvom krugu, te 12,2 % (svega oko 3 miliona) u prvoj fazi drugog kruga. Nije bilo ni uobičajenih „izbornih“ saobraćajnih gužvi (npr. izbornog dana 5. decembra 2011. godine, zadnjeg dana u prvom izbornom krugu za Narodnu skupćinu, bila je takva gužva u Kairu da su i najstariji i najiskusniji taksisti rekli za nju da je najveća gužva ikada zbivena).
No, i ovakva mala izlaznost nije pokolebala pobjedu islamista, uprkos stalnoj antiislamističkoj kampanji (kao i sve kampanje uglavno posredna, a ne direktna) zapadnih medija i njihovih služinskih medija u...
Preuzmite BESPLATNO najnoviji broj SAFF-a (broj 312) ovdje














