Saff.ba

Posjeta reisul-uleme IZBiH Mustafe ef. Cerića Kosovu

Od 5. do 8. avgusta na Kosovu je, po prvi put nakon proglašenja nezavisnosti, boravio reisul-ulema Bosne i Hercegovine Mustafa ef. Cerić. Donosimo najzanimljivije detalje posjete reisa Cerića kosovskim Bošnjacima koje je posjetio u Prizrenu, šarplaninskom selu Gornje Ljubinje i općini Dragaš

 

Piše: Refki Alija

Od 5. do 8. avgusta na Kosovu je po prvi put nakon proglašenja nezavisnosti boravio reisul-ulema IZBiH Mustafa ef. Cerić. Prvog dana boravka reisa Cerića primio je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu koji je  istakao značaj dobrih odnosa između dvije islamske vjerske zajednice. On je kazao da mu je čast da se susreo sa visokom delegacijom IZBiH, te je od reisa Cerića zatražio da nastavi raditi na priznanju nezavisnosti Kosova u zemljama islamskog svijeta kod kojih IZBiH može direktno da utječe. Reis Cerić je istakao da će Kosovo i BiH graditi prirodne odnose kao dvije zemlje sa muslimanskom većinom. Naglasio je da je na Kosovo došao na poziv kosovskog muftije Naima Trnave sa željom da se odnosi između dvije zemlje poboljšaju i da se bliskost albanskog i bošnjačkog naroda, ali i drugih naroda u regionu, još više ojača i produbi, kako nove generacije ne bi preživjele tragedije i genocid koji su preživjeli njihovi prethodnici. {reg}

 

Međ: Prirodne veze

 

Tokom susreta sa kosovskim muftijom Trnavom, Cerić je istakao da je privilegovan da je došao na slobodno Kosovo i istakao da je tu da ''podrži pravo naroda Kosova da živi u punoj slobodi''. ''Naš i vaš narod ratovali su da bi slobodno živjeli i zahvaljujući Bogu to je danas realnost. Mi smo nekada živjeli u zajedničkoj državi, međutim, na nesreću, uništenje te države naši su narodi najskuplje platili. Stoga smo danas ovdje da vidimo mogućnosti ponovnog uspostavljanja naših prirodnih veza koje su ukinute bez naše volje'', kazao je Cerić. Reis Cerić posebno je naglasio kako je došao da bi pomogao ''slobodi kretanja, koje je osnovno ljudsko pravo i da stavimo do znanja svima da se od Sarajeva slobodno može kretati po Balkanu i da slobodno posjećujemo našu braću i sa njima razgovaramo o boljoj budućnosti''. Poglavar Islamske zajednice BiH obišao je prvog dana boravka na Kosovu i spomen kompleks porodice Adema Jašarija u Donjem Prekazu.

 

Međ: Prizrenska dobrodošlica

 

U pratnji svog domaćina Naima ef. Trnave drugi dan posjete reis Cerić je u pratnji svojih saradnika započeo posjetu prizrenskom regionu. Najprije su posjetili  IZ Prizrena, a reis Cerić obišao je Bajrakli džamiju i kompleks Prizrenske lige, i prošetavši gradom, svratio  je do Sinan-pašine džamije koja se obnavlja i u koju UNESCO i Republika Turska ulažu oko milion eura. Putem su mu prilazili mnogi građani u želji da mu iskažu svoju zahvalnost za sve što ovaj istinski lider evropskih muslimana radi na širenju istine o islamu kao miroljubivoj vjeri, vjeri koja propovijeda ljubav, sreću, poštovanje različitosti… U Gornjem Ljubinju, poslije Ljubižde, najvećem bošnjačkom selu prizrenske općine, svog reisa dočekalo je više hiljada Bošnjaka iz cijele prizrenske općine gdje i živi najveći broj kosovskih Bošnjaka. Vidno uzbuđen, a u jednom momentu su mu i suze navrle na oči, reis Cerić je kazao da je ovaj dan dugo čekao poručivši prisutnima da sa Albancima moraju živeti zajedno jer su im oni prirodni saveznici. ''Cijelome svijetu kažemo da smo mi na Balkanu, dva autentična i autohtona naroda, Bošnjaci i Albanci, koji kada se svi skupe po cijelome svijetu, ima ih oko tridesetak miliona. Dugo smo čekali, trpjeli i šutjeli, dugo smo se vezali za volju drugih. Dugo smo čekali da nas drugi razumiju, dugo smo čuvali hatare da ne bismo drugoga povrijedili. Dugo smo slušali da nam drugi kažu kako da se zovemo, gdje bismo trebali da idemo, s kim treba da se družimo, ko nam može dolaziti u posjetu. Dugo smo bili u mraku i u nekoj vrsti ropstva, sve dotle dok nismo shvatili i dok nismo skupili snage i hrabrosti da kažemo prvo sebi, da se nikog ne bojimo – osim Boga, i da nikome ne polažemo račun osim Bogu koji nas je stvorio'', rekao je reis podsjetivši na historijsku ulogu prvog predsjednika poslijeratne BiH Aliju Izetbegovića. ''Mi smo krajem prošlog stoljeća zajedno sa Albancima shvatili da više nema hidžre, nema više putovanja sa Balkana, ovo je naša domovina i mi hoćemo da ovdje ostanemo i da se borimo za svoja prava kao svaki narod. Ono što mi pamtimo u zadnje vrijeme jeste da se pojavio jedan čovjek koji je stao na čelo nas Bošnjaka, koji je poručio cijelom svijetu – da ne idemo sa svojih pragova, da ćemo se boriti za našu domovinu i slobodu – a to je bio Alija Izetbegović.''

 

Međ: Niste sami

Ef. Cerić poručio je kosovskim Bošnjacima da donosi poruku iz Sarajeva da ovdašnji Bošnjaci nisu ni sami, ni zaboravljeni. ''Vi ste naši, mi smo jedan narod i mi imamo pravo da na Balkanu budemo jednaki drugima. Ne tražimo ništa više nego što svi narodi imaju na Balkanu‚ ali ne tražimo ni ništa manje. To moraju shvatiti i oni u Istanbulu, i oni u Bruxellesu i oni u Washingtonu. Ovu je planetu Allah stvorio i niko je nije donio sa sobom, i niko je nigdje neće odnijeti. Mi imamo slobodu koju nam je Bog dao. I moramo shvatiti da je niko ne daje. Ne postoji adresa u svijetu koja ti daje slobodu. I ako ti daje – onda ti daje na kašičicu. Sloboda se uzima, ona se ne daje, i mi je moramo oteti od onih koji nam je ne daju. Robovi nećemo biti osim dragom Allahu. To sve više shvataju i dželati koji su počinili genocid u Srebrenici i koji su činili masakre na Kosovu albanskom narodu. Hvala Bogu, ima i dobrih ljudi po svijetu koji ih jednog po jednog privode u Haag. Da odgovaraju! Ne samo što su činili devedesetih, nego što su činili u zadnjih sto godina, gdje mi vadimo po jamama bosanskim kosti da bismo im pokazali gdje su naši pradjedovi bili.'' Osvrnuvši se na aktuelnu situaciju u bošnjačkoj zajednici, dr. Cerić poručio je da niko ne može prodati čast, dostojanstvo i slobodu Bošnjaka.
''Oni koji misle da bi mogli prodati našu naciju, da bi mogli od toga živjeti, oni koji misle prodati našu čast i naše dostojanstvo za nekoliko eura, varaju se! Jer ima među Bošnjacima onih koji znaju vrijednosti koje se ne mogu prodavati, ne mogu se kupovati, i ne mogu se nikom davati. Dragi moji Bošnjaci, ovo je naše vrijeme, ovo je vrijeme našeg buđenja. Ovo je vrijeme našeg otkrovenja, našeg upoznavanja. Ovo je vrijeme da znamo ko smo, šta smo i šta nam je ovdje raditi. Nemojte se plašiti, nemojte da vas bude strah, jer imamo samo jedan strah – a to je kako ćemo položiti račun pred Stvoriteljem nebesa i Zemlje. Zašto mi nismo na ovome svijetu, kada nas je On pozivao da nikome ne robujemo, nego samo Njemu, to činili.''

 

Međ: Konačni cilj svih Bošnjaka

 

Reis je također poručio da konačan cilj svih Bošnjaka mora ići u pravcu integracija i pronalaženju svojeg mjesta u Evropi. ''Naša poruka je da budete zajedno i da ujedinite snage za onaj naš konačan cilj – a to je da na Balkanu nađemo svoje pravo mjesto pod ovim nebom. Naš je cilj da se više nikada, nikada, nijednom Bošnjaku, nijednom Albancu, nijednom čovjeku, ne dogode nepravda i zlo, jer svi su ljudi Allahova stvorenja. Pa i onima koji nam ne žele dobro da im se ne dogodi genocid, da ih se ne ubija samo zato što su drugačije vjere, drugačije nacije. To je naš cilj. Zato morate biti zajedno. Nemojte da zapadate u zamku privatnih politika, ličnih ciljeva, ličnih malih, onih sitnih, ljudskih interesa. Nemojte da zarad tih malih interesa prodajemo čast i slobodu, i vjeru i naciju. Zato, dragi Bošnjaci, učimo dovu da nas sačuva od svakog sikterluka, da nas sačuva od onih ljudi, poput Seida Bajramovića koji su spremni da prodaju nekom drugom našu čast i našu slobodu.'' U seoskoj džamiji ovog šarplaninskog sela, koje se nalazi na samoj granici sa Republikom Makedonijom, u prisustvu velikog broja vjernika, mnogi su klanjali i van džamije koja je prototip onoj u Zagrebu, samo manja, dr. Cerić je održao hutbu. Nakon džuma-namaza delegacija je otputovala u Dragaš, u posjetu tamošnjim Bošnjacima. Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić i predsjednik IZ Republike Kosovo Naim ef. Trnava potpisali su trećeg dana posjete u Prištini Memorandum o saradnji između dvije IZ. Osim bolje komunikacije između dvije vjerske zajednice, Memorandum podrazumijeva saradnju u oblasti obrazovanja, razmjene literature, pa sve do razmjene iskustava posebno u oblasti uvođenja vjeronauke u škole, u čemu je BiH značajno odmakla ispred Kosova.

 

Međ: Forum Bošnjaka Kosova

 

Nakon toga na Forumu Bošnjaka Kosova, gdje je održao veoma inspirativno jednosatno predavanje o saradnji Bošnjaka u regionu, reis Cerić je, govoreći o Memorandumu o saradnji sa IZ Kosovo, kazao: ''Obavezali smo se da se svake godine sastajemo i vršimo analizu odnosa između nas, ali isto tako kao dva autohtona, dva autentična muslimanska naroda na Balkanu i Evropi preuzmemo pravo i obavezu prezentiranja islama u Evropi.  Smatramo da smo sposobni i da možemo preuzeti tu lidersku ulogu u odnosu na muslimane  jer nas Bošnjaka i Albanaca ima 20-ak miliona, kad bi se svi sabrali, kad bi se svi prebrojali.''

Kako smatra  dr. Cerić, samo u Turskoj živi oko osam miliona Bošnjaka, dva miliona ih je u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, a još toliko u zapadnoevropskim zemljama, Australiji i SAD-u. Ovo je prva posjeta reisa Cerića Kosovu od uspostavljanja međunarodne administracije i proglašenja nezavisnosti Kosova.

Na Kosovu danas živi oko 50 hiljada Bošnjaka, a još toliko ih se iselilo od devedesetih godina do danas. Najviše Bošnjaka na Kosovu danas živi u Prizrenu, općini Dragaš, Peći, Istoku  i Mitrovici, ali i manji broj u Prištini gdje ih je početkom devedesetih bilo oko 14 hiljada.

 

Antre

Nadnaslov: Naim ef. Trnava, predsjednik IZ Kosova

 

Naslov: Mi smo primjer kako kao muslimani možemo živjeti na ovim prostorima

 

Okupljenim Bošnjacima u Gornjem Ljubinju obratio se i predsjednik IZ Kosova, Naim ef. Trnava, koji je podsjetivši da Bošnjaci nikada neće zaboraviti genocid u Srebrenici, a Albanci Račak i Prekaz, posebno podvukao da su ova dva bratska naroda prošla kroz zajedničke poteškoće, izrazivši odlučnost da se nastavi saradnja sa IZBiH jer pripadaju istoj vjeri. ''Mi smo živjeli zajedno sa bošnjačkim, bratskim narodom, dijelili smo sudbinu, dobro i zlo. Nikada nećemo zaboraviti da su naše kuće mješovite, naša krv mješovita, sa mnogim mješovitim brakovima između dva naroda. Mi smo primjer kako kao muslimani možemo da živimo na ovim prostorima. Već 600 godina od nas niko nije mogao naći zlo. Sva zla su nama drugi činili i mi nikada nismo insistirali na ratovima, uvijek su nam bili nametnuti. Vjerujem da ćemo ovdje na Kosovu, i naša braća i sestre u BiH sa uloženim trudom biti neodvojivi dio Evrope. I mi, ovakvi kakvi smo, integrirat ćemo se u Evropu, integrirat ćemo se sa našom vjerom koju mi imamo, poštujući i druge vjere.''

 

Antre

Naslov: Zahtjevi kosovskih Bošnjaka

 

Na ovom forumu bilo je dosta govornika, ali je hadži Ćerim Bajrami, član Konsultativnovg vijeća u kabinetu predsjednika Sejdiua, iznio konkretne zahtjeve reisu  Ceriću. ''Pored svih izazova s kojima smo mi Bošnjaci bili suočeni dvije decenije unazad, i pored asimilatorskih nasrtaja na naš identitet s nekoliko strana, usprkos iseljavanju s Kosova kao najvećem izazovu, i pored žalosne podjele nacionalno izjašnjenih Muslimana na Bošnjake i Gorance, ali, nažalost, i uz nerijetke unutarbošnjačke podjele i personalne političke sukobe, Bošnjaci su ipak uspjeli da postave neke od osnovnih postulata svog institucionalnog života na Kosovu. Naime, mi na Kosovu imamo nastavu na bosanskom jeziku na svim nivoima, pokrenutu 1999. godine, ali još uvijek nam nedostaju udžbenici i nastavna sredstva, kao i veći izbor studiranja na visokoškolskim institucijama. Zatražili smo i tražimo od BiH da nam pomogne u ovoj ključnoj oblasti naše nacionalne afirmacije na Kosovu, te da pomogne naše studente koji studiraju u BiH. Ovo naše traženje prema BiH istovremeno podrazumijeva i produbljivanje saradnje sa Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru, s kojim smo već ostvarili neke kontakte… Tražimo također podršku iz BiH našim pravednim zahtjevima na Kosovu u pravcu brže implementacije zacrtanih ustavno-zakonskih rješenja, koja se baziraju na Planu Martija Ahtisarija. Između ostalog, tražimo podršku u decentralizaciji naših budućih općina Rečane, Vitomirica i Dragaš… Tražimo da se bošnjački dužnosnici iz svih oblasti, odgovornije postave prema manipulacijama s našim narodom na Kosovu koje u kontinuitetu dolaze iz nekih nacionalističkih krugova u okruženju, a pogotovo sa dvodecenijskom srbijanskom manipulacijom sa našim ljudima u Gori… i prije svega – tražimo nesmetano putovanje u BiH, kao i iznalaženje mehanizama za uspostavljanje  funkcionalnih institucionalnih veza na svebošnjačkom nacionalnom nivou … Od Islamske zajednice iz BiH tražimo da nam u saradnji sa Islamskom zajednicom Kosova omogući redovnu distribuciju medija i knjiga u izdanju Rijaseta IZBiH… Bilo bi jako dobro ako bi Rijaset IZBiH pokrenuo akciju doniranja lektire po našim školama u kojima se nastava održava na bosanskom jeziku na Kosovu… Tražimo, također, da nam uz ramazan iz BiH i Sandžaka organizirano dolaze alimi preko islamskih zajednica, koji će ovdje boraviti u džematima bošnjačkog govornog područja kao vaizi. Kao što je već poznato, prošle školske godine bio je objavljen konkurs za otvaranje odjeljenja na bosanskom jeziku u Prizrenu pri Isturenom odjeljenju Alaudin medrese, koji, nažalost, nije realiziran! Zbog ovog razloga, odnosno naših velikih potreba za vjerskom i nacionalnom renesansom, Islamskoj zajednici BiH, kao osnivaču bošnjačkih gimnazija, iznosimo ideju otvaranja isturenog odjeljenja te renomirane škole u Prizrenu ili u Rečanima, koja bi se realizirala i uz pomoć i podršku Islamske zajednice Kosova… Apeliramo, također, da se ne prekida dobra praksa upisa naših studenata s Kosova na FIN u Sarajevu i FIS u Novom Pazaru... Od Islamske zajednice Kosova tražimo da izvidi mogućnost da se makar nastavi štampanje godišnjeg časopisa Takvim na bosanskom jeziku, čiji je kontinuitet izlaženja prekinut, iako je trajao kroz 13 brojeva, počevši od 1995. godine.

 

 

Egida

Svog reisa dočekalo je više hiljada Bošnjaka iz cijele prizrenske općine gdje i živi najveći broj kosovskih Bošnjaka. Vidno uzbuđen, a u jednom momentu su mu i suze navrle na oči, reis Cerić kazao je da je ovaj dan dugo čekao.

 

Egida

Dugo smo čekali, trpjeli i šutjeli, dugo smo se vezali za volju drugih. Dugo smo čekali da nas drugi razumiju, dugo smo čuvali hatare da ne bismo drugoga povrijedili.

{/reg}