Istina o agresiji na BiH

Psi rata Hrvatskog vijeća odbrane

četvrtak, 10 Oktobar 2013 u 22:23 sati O psima rata Hrvatskog vijeća odbrane ima obilje materijala. Prilikom istraživanja na ovu temu, koje smo poduzimali proteklih mjeseci, došli smo do nevjerovatnih saznanja. Psi rata HVO-a su u zločin nad Bosnom i Hercegovinom dolazili pod potpunim pokroviteljstvom zapadnih obavještajnih službi. Ovom prilikom objavljemo samo dio obilnog materijala koji posjedujemo, a koji nedvosmisleno oslikava pokroviteljstvo, zaštitu i promociju uloge i djela plaćenika koji su se tokom agresije na BiH borili u redovima HVO-a

m1

Piše: Ezher Beganović

U prošlom broju smo pisali o Krisu Vilisonu, stranom plaćeniku koji se borio na strani HVO-a, a koji je krajem prošle godine dospio u zatvor Kaonik kod Busovače. Ovih dana u Švedskoj je aktuelna priča o još jednom psu rata koji je tokom agresije na BiH bio pripadnik HVO-a, a riječ je o Jeckieu Arklovu, državljaninu Švedske (Jackie Arklov je u BiH došao odmah s početkom agresije. Bio je poznat po svom zločinstvu koje je činio nad mostarskim Bošnjacima. Upravo je zbog tih zločina još 1995. godine osuđen 13 godina zatvora i sproveden na robijanje u Kazneno-popravni zavod Zenica. Arklov se u KPZ-u Zenica zadržao samo nekoliko sedmica. Švedska je kod naših vlasti isposlovala da Arklova isporuče u Švedsku gdje je trebao odležati 13 godina zatvora. Međutim, po dolasku u Švedsku Arklov je odmah pušten na slobodu. Ali, zločinac nije mogao s mirom ni u Švedskoj. Ubrzo po oslobođenju ubio je dvojicu švedskih policajaca za što je dobio doživotnu robiju.). Naime, Tužilaštvo Švedske je ovih dana pokrenulo istragu protiv Arklova zbog počinjenih zločina u Mostaru dok je bio pripadnik HVO-a.

Priča o prisustvu stranih plaćenika na strani HVO-a i njihovoj ulozi u zločinu nad Bošnjacima je još uvijek neispričana. Niko u Bosni i Hercegovini ne čini ništa da se HVO-ovi psi rata istraže, procesuiraju i kazne za sve zlo koje su nanijeli Bosni i Hercegovini, odnosno Bošnjacima. Nažalost, u bosanskohercegovačkom eteru ima mjesta samo za priče o mudžahedinima i njihovom učešću u odbrani Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Umjesto da se proganjaju oni koji su rušili BiH i činili nezapamćene zločine nad Bošnjacima, na snazi je progon onih koji su svoje živote ugradili u temelje odbrane BiH o zločina. O psima rata Hrvatskog vijeća odbrane ima obilje materijala. U istraživanju na ovu temu, koje smo poduzimali proteklih mjeseci, došli smo do nevjerovatnih saznanja. Psi rata HVO-a su u zločin nad Bosnom i Hercegovinom dolazili pod potpunim pokroviteljstvom zapadnih obavještajnih službi. Ovom prilikom objavljemo samo dio obilnog materijala koji posjedujemo, a koji nedvosmisleno oslikava pokroviteljstvo, zaštitu i promociju uloge i djela plaćenika koji su se tokom agresije na BiH borili u redovima HVO-a.

 Ratni raspored stranih plaćenika

Strani plaćenici su u HVO primani po ustaljenom i dobro razrađenom mehanizmu. Prva stanica svih plaćenika bio je Zagreb gdje se nalazio regrutni punkt. Ovim regrutnim punktom rukovodila je Hrvatska vojska koja je strane plaćenike logistički obrađivala i isporučivala u Bosnu i Hercegovinu. Dolaskom u BiH plaćenici su raspoređivani u jedinice HVO-a. HVO je plaćenike najčešće slao u Kažnjeničku bojnu u Široki Brijeg, brigadu ''Kralj Tomislav'' iz Duvna, brigadu ''Bruno Bušić'' iz Čapljine, 106. brigadu HVO-a u Posavini, 108. brigadu HVO-a iz Bosanskog Broda, brigadu ''Hrvoje Vukčić Hrvatinić'' iz Prozora, 4. gardijsku brigadu ''Sinovi Posavine''. Teško je utvrditi tačan broj stranih plaćenika u HVO-u. Prema našim saznanjima, broj zapadnih plaćenika u HVO-u je je bio veći od hiljadu. Pored angažmana u spomenutim jedinicama strani plaćenici su imali značajnu ulogu u zločinu u logorima u Heliodromu i Dretelju. Jeckie Arklov je zbog zločina u logorima Heliodrom i Dretelj osuđen na 13 godina zatvora.

m4

 

Plaćenik- policajac

Za razliku od islamskih dobrovoljaca, zapadne plaćenike iz redova HVO niko ne proganja, čak naprotiv. Većina spomenutih plaćenika HVO-a svoje ratno iskustvo otvoreno i bez ikakvih prepreka i strahova koriste kao preporuku za napredovanje u trenutnim profesijama. Slikovit primjer izrečenog je slučaj Simona Wellsa, britanskog policajca i bivšeg plaćenika HVO-a. Simon Wells je u BiH došao u julu 1992. godine, bio je pripadnik brigade ''Kralj Tomislav'' iz Duvna. Učestvovao je na svim ratištima HVO-a, od Jablanice, Mostara, Viteza, Gornjeg Vakufa, Novog Travnika, Travnika, Jajca. Wells se na internetu hvali kako mu je ratno iskustvo u HVO-u pomoglo pri upisu u Ashford Police koledž u Kentu.

m7

Svjedočenje Ralfa Rudigera Mrachacza, njemačkog plaćenika

Ralf Rudiger Mrachacz je u Bosnu i Hercegovinu došao preko Zagreba. U HVO, odnosno u Tutinu Kažnjeničku bojnu se uključuje početkom 1992. godine. U avgustu 1992. godine Ralf Rudiger Mrachacz odlukom Ministarstva odbrane Republike Hrvatske, odnosno Hrvatske vojske postaje kapetan sa vojnim rasporedom u Kažnjeničkoj bojni. Prema vlastitom svjedočenju Mrachacz je u Kažnjeničkoj bojni bio zadužen i za prijem stranih plaćenika. Tako je 1994. godine, u Širokom Brijegu, zajedno sa kolegom Falkom Simangom ubio trojicu svojih plaćeničkih saboraca zbog čega je kasnije u Njemačkoj osuđen na doživotnu robiju. Ovom prilikom prenosimo dijelove njegovog svjedočenja u Haagu u slučaju Mladena Naletelića Tute. „Sa Tutom nas je povezao Ivan Andabak koji nas je i doveo u Bosnu i Hercegovinu. Sa Tutom sam se prvi put sreo u maju 1992. godine. Odmah smo se počeli pripremati za akciju napada ne neku radarsku stanicu, napadom je rukovodio lično Tuta", prisjeća se svojih prvih dana u BiH Ralf Rudiger Mrachacz. Osim uključenja u borbe oko Mostara, Ralf Rudiger Mrachacz navodi da je sa Kažnjeničkom bojnom u kasnu jesen 1992. godine došao u Novi Travnik gdje su izveli nekoliko akcija. Mrachacz je u tim borbama u Travniku teško ranjen zbog čega je prebačen na liječenje u Split. Kada je u pitanju učestvovanje u razaranju Mostara, Mrachacz ovako svjedoči: „Došlo nam je naređenje da granatiramo džamije."

Tužilac: Ko vam je naredio?

Mrachacz: Naređenje je došlo od Tute preko prevodioca Zdenke.

Tužilac: Na koji način ste gađali džamije?

Mrachacz: Koristili smo boforse, minobacače.

Mrachacz u svom svjedočenju govori i o zamršenim likvidacijama stranih plaćenika u Mostaru: Tužilac: Gospodine Mrachacz, poznajete li osobu po imenu Braunreuter?

Mrachacz: Da, on je Austrijanac, bio je pripadnik moje jedinice.

Tužilac: Jeste li razgovarali sa ovom osobom o tome koga je on ubio?

Mrachacz: Jesam. Koliko mi je poznato on je sa još jednim Francuzom ubio jednog pedesetogodišnjeg Francuza i još jednu osobu. Rekao sam Tuti za ova ubistva, na što mi je on rekao da sklonim svoje prste od tog slučaja i da se to mene ne tiče.

Tužilac: Jeste li znali razlog tih ubistava?

Mrachacz: Ne. Francuzi su u Mostaru imali svoju vlastitu jedinici kojom je komandovao Francuz. Tužilac: Hoćete reći da su oni bili posebna jedinica?

Mrachacz: Ne, oni su bili u sastavu naše jedinice, ali su bili poseban dio.

Tužilac: Znači, oni su bili dio HVO-a?

Mrachacz: Da.

Tužilac: Je li razlog za vaš trenutni boravk u zatvoru taj što ste 1993. godine u Bosni i Hercegovini ubili dva čovjeka?

Mrachacz: Ne, ja sam ubio samo jednog čovjeka, on je bio dezerter.

Tužilac: Od koga ste dobili naredbu da ga ubijete?

Mrachacz: Naredbu sam dobio od Tute.

m2

 Svjedočenje Falka Simanga, njemačkog plaćenika: Doljane i Mostar smo očistili od muslimana

Vjerodostojan prikaz uloge stranih plaćenika u zločinu nad Bošnjacima najbolje daje uvid u svjedočenje Falka Simanga, njemačkog plaćenika u Haagu u slučaju Mladena Naletelića Tute. Simang trenutno služi doživotnu robiju u Njemačkoj, jer je 1993. godine zajedno sa Ralf Rudiger Mrachaczom, Stephanom Truppom i Wolfgangom N. ubio dvojicu svojih zemljaka i saboraca iz Kažnjeničke bojne- Heinza i Bigza.

''Negdje u februaru 1993. godine sa prijateljem Jurgenom došao sam u Zagreb. Otišli smo u Hrvatsku vojsku gdje su nam rekli da u Hrvatskoj nema ratnih dejstava, ali da dobrovoljaca treba u Bosni i Hercegovini. Oficiri Hrvatske vojske su nas opskrbili potrebnim dozvolama za ulazak u BiH. Rekli su nam da se javimo u Mostar'', ovako počinje svoje svjedočenje Falk Simang. Simang je odmah uvojačen u HVO i odmah se priključio ostalim plaćenicima u Kažnjeničkoj bojni na Heliodromu gdje je zatekao još svojih zemljaka. Simang se odmah uključuje u zločinačke akcije. „Učestvovao sam u operaciji čišćenja Doljana.''

Tužilac: Šta podrazumijevate pod tim terminom „čišćenje Doljana"?

Simang: To znači da smo imali zadatak da muslimane istjeramo iz Doljana.

Tužilac: Kako ste to radili?

Simang: Išli smo od kuće do kuće.

Tužilac: Jeste li uhapsili muslimane?

Simang: Jesmo, sproveli smo ih u tamošnju bazu. Ispitivanja su provodili Tuta i Andabak. U toj akciji u Doljanima poginuo nam je komandant Mario Cikota.

Tužilac: Cikota je sahranjen u Širokom Brijegu. Šta se dogodilo poslije toga, šta je uradila Kažnjenička bojna?

Simang: Nakon nekoliko dana vratili smo se u Masnu Luku i Doljane.

Tužilac: Zašto, šta vam je bio cilj?

Simang: Da se osvetimo za pogibiju Cikote.

Tužilac: Kakvo ste naređenje dobili?

Simang: Kompletno čišćenje bez živih zarobljenika.

Tužilac: Koja osoba vam je naredila da to uradite?

Simang: General Tuta.

Tužilac: Pa ipak ste nekoliko muslimana uhapsili, je li tako?

Simang: Da, uhapsili smo ih nekoliko i odveli u bazu.

Tužilac: Je ste li ih zlostavljali?

Simang: Jesmo, batinali smo ih.

Tužilac: Jeste li vi učestvovali u premlaćivanju zarobljenih muslimana?

Simang: Jesam.

Tužilac: Jeste li našli više civila u Doljanima?

Simang: Jesmo. Bilo je dosta civila u jednoj džamiji. To su bili stari ljudi, stare žene i djeca. Istjerali smo ih iz džamije i srušili smo tu džamiju.

Tužilac. Zašto ste srušili džamiju?

Simang: Jer je to muslimanska Božija kuća.

Tužilac: Šta ste uradili sa muslimanskim kućama?

Simang: Sve smo ih zapalili.

Tužilac: Kako ste vi znali koje su kuće muslimanske?

Simang: Tu žive i Hrvati i oni su nam pokazivali u kojim kućama žive muslimani.

Tužilac: Sada bi gospodine Simang želio da nam kažete nešto o vašim operacijama u Mostaru? Simang: Ušli smo u Mostar, ne sjećam se je li bio mart ili april 1993. godine. Očistili smo cijelu stranu. Tužilac: Šta podrazumijevate pod pojmom „očistili smo cijelu stranu"?

Simang: Pa, ljude smo izgonili iz njihovih kuća i stanova, zatim smo ih skupljali na jedno mjesto i transportirali na dalje lokacije. Skupljali smo ih u gimnaziju, a najveći dio njih smo odvodili na stadion. Tužilac: Ti ljudi koje ste progonili, kojoj grupaciji pripadaju?

Simang: Da, oni su bili muslimani.

Tužilac: Kako ste znali gdje žive i ko su muslimani?

Simang: Ja lično nisam mogao praviti razliku, ali je sa nama bilo momaka iz Mostara, a kada bismo došli u visoke zgrade, onda bi nam stanovnici tih zgrada pokazivali gdje stanuju muslimani.

Tužilac: Nakon što ste istjerali muslimane iz njihovih stanova, šta ste uradili sa njihovom imovinom? Simang: Isto što i u Doljanima. Što smo mogli ponijeti i što je vrijedilo mi smo uzimali, kao da su to bile naše stvari.

m5

 

 Medijski pokrovitelj HVO-ovih ratnih pasa: Allan Asbjorn Knudsen, danski plaćenik o američkom magazinu ''Soldier of Fortune"

Magazin ''Soldier of Fortune" je američki magazin koji specijaliziran za izvještavanje o događanjima među stranim plaćenicima i njihovom učešću u svjetskim ratovima. Ovaj magazin je imao direktnu ulogu u regrutiranju i slanju plaćenika u redove HVO-a. Magazin ''Soldier of Fortune" je toplo preporučivao mladićima sa Zapada da se uključe u borbu protiv BiH i Bošnjaka. Uostalom, pogledajmo šta o ulozi magazina ''Soldier of Fortune" kaže Allan Asbjorn Knudsen, danski plaćenik koji je o svojim plaćeničkim danima u HVO-u svjedočio pred Haškim tribunalom.

Tužilac: Gospodine Knudsen, je li tačno da ste postali plaćenik u 1993. godini. Kako ste došli na ideju da postanete plaćenik?

Knudsen: Da tačno je. Prvo sam gledao na televiziji šta se događa dolje, a zatim sam u magazinu ''Soldier of Fortune" našao sve upute oko odlaska dolje. U tom magazinu sam našao sve podatke: put kojim se ide, preko koga se može otići, ma tu je bila kompletna informacija tako da je bilo lako. Tužilac: Šta ste tačno pročitali u tom magazinu?

Knudsen: Pročitao sam da HVO u Tomislavgradu treba strane dobrovoljce i u sklopu tih uputa navedene su tačne kontakt osobe.

Tužilac: Za koju stranu ste se opredijelili?

Knudsen: Odabrao sam HVO jer je to bila preporuka magazina ''Soldier of Fortune".

m6

Lista poginulih plaćenika

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu u redovima HVO-a poginulo je preko stotinu zapadnih plaćenika. Ovom prilikom izdvajamo spisak od 28 imena stranih, odnosno zapadnih plaćenika koji su dali svoj život za Herceg-Bosnu.

Brian – Danska: Devetnaestogodišnji Brian je iz Danske, a u Bosnu i Hercegovinu dolazi 1993. godine. Odmah se priključuje brigadi HVO-a ''Kralj Tomislav'' iz Livna u Viking-vod koji je bio sačinjen od stranih plaćenika. Brian je poginuo iste godine. Ubio ga je Martin iz Britanije. Martin je Brianu pucao u glavu. Sudbina Britanca Martina je nepoznata.

Frank- Britanac: Frank je bio francuski legionary. U BiH dolazi ranih 90-tih I priključuje se brigadih HVO 1. gardijskoj motoriziranoj brigade Bruno Bušić iz Čapljine. Poginuo je u septembru 1995. godine zajedno sa svojim komandantom Josipm Zekom.British volunteer Frank was a former soldier of the French Foreign Legion. He came to Bosnia-Hercegovina and joined 1. Guards Brigade (Ante Bruno Busic) HVO. He was killed in action, along with his commander Josip Zeko during operation "Maestral II" in September 1995, a combined HVO Armija BiH offensive against Serb forces in Bosnia. Frank's surname and other details of his death are unknown.British volunteer Frank was a former soldier of the French Foreign Legion. He came to Bosnia-Hercegovina and joined 1. Guards Brigade (Ante Bruno Busic) HVO. He was killed in action, along with his commander Josip Zeko during operation "Maestral II" in September 1995, a combined HVO Armija BiH offensive against Serb forces in Bosnia. Frank's surname and other details of his death are unknown.

Frank- Britanac: Frank je bivši pripadnik francuske Legije stranaca. U BiH dolazi ranih devedesetih i priključuje se 1. gardijskoj brigadi ''Bruno Bušić'' iz Čapljine. Poginuo je u akciji ''Maestral II" u septembru 1995. godine.

Heinz- Njemačka: Heinz je njemački plaćenik, bio je pripadnik Kažnjeničke bojne, Tutina jedinica u HVO-u. Poginuo je 1994. godine u šumi u blizini Širokog Brijega. Heinza su ubili njegovi zemljaci, također njemački plaćenici u redovima HVO-a- Falk Simang i Ralf Mrachacz. Spomenute ubojice su za ovo ubistvo procesuirani u Njemačkoj 1995. godine, gdje su osuđeni na doživotnu robiju.

Mak- Škotska: Dvadesetosmogodišnji Mak je u BiH došao 1992. godine. Odmah se uključuje mostarski HVO. Ubijen je iste godine u blizini Blagaju. Maka su iz snajpera ubile njegove kolege Alan iz Irske i Rigis iz Francuske (Irac Alan se ubio 1999. godine, a Rigis se također ubio u Nici krajem 1995.).

Stefan- Njemačka: Stefan je zajedno sa kolegom Heinzom ubijen u šumi blizu Širokog Brijega. Stefan je bio pripadnik Tutine Kažnjeničke bojne.

Derek Arnold- Britanac: Derek je u BiH došao već 1992. godine. Poginuo je početkom 1993. godine, njegovo tijelo je pronađeno u blizini Bijelog Buča kod Turbeta. Nakon obdukcije, Derekovi posmrtni ostaci su sahranjeni u muslimansko groblje u Zenici. Kasnije su vojnici UNPROFOR-a Derekov leš premjestili na katoličko groblje.

Alaslan Bahattin- Turska: Alaslan se borio u 106. brigadi HVO-a u Posavini. Poginuo je u oktobru 1992. godine

Constatin Biekse- Austrija: Constatin je bio pripadnik Tutine Kažnjeničke bojne. Ubijen je zajedno sa kolegama Heinzom i Stefanom u šumi blizu Širokog Brijega.

Michael Holte Biering- Danska: U BiH je došao u julu 1992. godine kada se i priključuje jedinicama HVO-a. Poginuo je iste godine negdje u blizini Tuzle.

Andreas Buhner- Njemačka: Andreas je bio iz Frankfurta, a u BiH je došao 1992. godine. Borio se u 104. brigadi HVO-a iz Posavine. Poginuo je iste godine i sahranjen je na groblju u Domaljevcu.

Alexandre Fernandez- Portugalija: U BiH dolazi u septembru 1992. godine. Bio je pripadnik 106. brigade HVO iz Posavine. Fernandez je poginuo samo šesnaest dana nakon što je došao u BiH.

Malcom Frame- Škotska: Malcom je bio pripadnik 108. brigade HVO-a iz Bosanskog Broda. Poginuo je 1992. godine u jednom srpskom selu u blizini Bosanskog Broda.

Andreas Kolb- Njemačka: Andreas je u BiH stigao 1993. godine, bio je pripadnik HVO brigade ''Kralj Tomislav'' iz Livna. Andreas je poginuo napadajući Gornji Vakuf.

John Lambert- Britanija: Bio je pripadnik HVO-a iz Posavine, gdje je i poginuo.

Thomas Otto Raimond Linder- Njemačka: Otto je u BiH stigao 1992. godine kada se prvo uključuje u bojnu ''Zrinjski-Frankopan'' s kojom učestvuje u borbama na Kupresu. Kasnije prelazi u mostarski HVO gdje je bio pripadnik posebne jedinice koja je bila sastavljena od stranih plaćenika i domaćih Hrvata, a kojom je komandovao jedan francuski plaćenik. Otto je poginuo 1992. godine.

Robert C. Mckenzi- SAD: Robert je u BiH stigao 1992. godine. Odmah se priključuje brigadi HVO-a ''Kralj Tomislav'' iz Livna gdje je bio instruktor ratnih vještina. Robert je važio za nezvaničnog komandanta svih zapadnih plaćenika koji su bili pripadnici HVO-a. Poginuo je 1995. godine u Siera Leoneu.

Christopher McLetchie- Britanija: Christopher je bio pripadnik prozorske HVO brigade ''Hrvoje Vukčić Hrvatinić''. Bio je aktivan u Gornjem Vakufu. Prema informacijama HVO-a Christopher je zarobljen i pogubljen od strane Armije RBiH negdje između Travnika i Viteza.

Pierre L. Metral- Francuska: Pierre je bio jedan od prvih stranih plaćenika koji se HVO priključio još u aprilu 1992. godine. Pierre je poginuo iste godine u Livnu.

Andrew Myers- Britanija: Andrew je bio pripadnik HVO ''Kralj Tomislav'' iz Duvna. Poginuo je 1995. godine u Siera Leoneu zajedno sa Amerikancem Robertom C. McKenzijem.

Cody Richmond- Britanija: Cody je bio pripadnik 104. brigade HVO iz Posavine. U BiH je došao 1992. godine kada je i poginuo.

Francouis Roulet- Francuska: Francouis je bio dobrovoljac u HV-u da bi 1992. godine prešao u HVO, u 108. brigadu iz Bosanskog Broda. Francouis je poginuo krajem 1992. godine u selu Marković Polje.

John Rowley- Francuska: John je bio pripadnik 108. brigade HVO-a iz Bosanskog Broda. John je poginuo 1992. godine u jednom selu blizu Broda.

Jurgen Schmidt- Njemačka: Jurgen u BiH stiže 1992. godine kada se priključuje bugojanskoj brigadi HVO-a ''Eugen Kvaternik''. U januaru 1993. godine Jurgen je učestvovao u napadu na Gornji Vakuf, poginuo je u Duratbegovića Docu.

Hans Schtefen- Njemačka: Hans je u BiH stigao 1993. godine. Odmah se uključio u travnički HVO. Bio je visok preko dva metra. Početkom 1994. godine u blizini Travnika je upao u zasjedu Armije RBiH zbog čega je izvršio samoubistvo.

Edmund Skiner- Britanija: Edmund je u BiH došao u oktobru 1992. godine. Poginuo je zajedno sa kolegom Derekom Arnoldom početkom 1993. godine u Bijelom Bučju kod Turbeta.

Hans Strassburger- Njemačka: Hans je u BiH stigao 1992. godine, prošao je više jedinica HVO-a. Posljednja jedinica u kojoj je i poginuo je 4. gardijska brigada ''Sinovi Posavine''. Hans je poginuo 1995. godine.

Christian Thomas- Irska: Bio je pripadnik 9. bojne HOS-a, poslije je prešao u HVO brigadu ''Kralj Tomislav'' iz Duvna. Poginuo je u Šuici 1995. godine.

Eric Williams di Tomaso- Kanada: U BiH je došao početkom 1992. godine, kasnije se pridružuje Tutinoj Kažnjeničkoj bojni. Poginuo je u Bijelom Polju blizu Mostara u jesen 1993. godine.

Ronnie Perverson- Kanada: U BiH je stigao 1992. godine. Borio se u mostarskom HVO-u. Poginuo je u Mostaru 1995. godine.

m25

 


 

Aktuelno

onepostojeni-narodBorba za opstanak

Onepostojeni narod

Kolumna | 19/04/2014, 12:35
tudi-glas-bosnjackog-avazaBosanske medijske paradigme

Tuđi glas bošnjačkog avaza

Kolumna | 19/04/2014, 12:28
BiH | 18/04/2014, 22:35
BiH | 16/04/2014, 11:33

buy zithromax without prescription

Facebook stranica

Kontakti

Redakcija
redakcija@saff.ba
tel/fax:+387 32 734901
+387 62 558128
+387 62 287412

Marketing
marketing@saff.ba

Donja Mahala bb 71300 Visoko
Bosnia and Herzegovina

Pretplata
pretplata@saff.ba

SAFF Pretplatnici



Prijava